Stvaranje slobodnih atoma u plamenu

Jedan od osnovnih problema atomske apsorpcije je tehnika stvaranja slobodnih atoma. Slobodni atomi mogu nastati u plamenu, ili se prevođenje u stanje plazme može vršiti kontrolisanim zagrevanjem u tzv. Elektrotermalnom atomizeru. Korišćenje plamenova visokih temperatura je osnovni princip atomske apsorpcije a upotreba elektrotermalnih atomizera je samo dopuna metode.

Izbor najpogodnijeg plamena zavisi od tražene analitičke osetljivosti, a hemijska interferencija i fizičke osobine plamena bitno utiču na izbor. Najšire korišćeni oksidansi su vazduh i azot suboksid. Za određivanje arsena, selena i kalaja koristi se plamen sa inertnim gasom argonom, oksidans je u tom slučaju kiseonik iz vazduha u atmosferi oko proreza plamenika.Gorivi gas je obično acetilen a vodonik može da se koristi kod izvesnih analiza.

Temperature različitih tipova plamena su sledeće:

Vazduh/acetilen

oko 2300ºC

Azot suboksid/acetilen

oko 2950ºC

Vazduh/vodonik

oko 2000ºC

Azot suboksid/vodonik

oko 2950ºC

Argon/vodonik

oko 1950ºC

 

 

Najčešće korišćen plamen vazduh/acetilen radi sa protokom vazduha od oko 5 l/min a protok acetilena od:

-        0,8 - 1,0 l/min daje plamen siromašan gorivom,

-       1,0 - 1,3 l/min daje stehiometrijski plamen,

-        1,3 - 1,8 l/min daje plamen bogat gorivom.


 

Stvaranje slobodnih atoma u plamenu